PISA 2025: što rezultati mjere i što ne govore

Što PISA mjeri, a što ne mjeri

PISA procjenjuje sposobnost 15-godišnjaka da svoje znanje primijene u stvarnim situacijama, a ne svladanost nacionalnih kurikula (francusko Ministarstvo nacionalnog obrazovanja, rujan 2026). Ciklus 2025. bio je posvećen prirodoslovlju.

Prema francuskom Ministarstvu nacionalnog obrazovanja, sudjelovalo je 6 501 učenik od 15 godina, u 302 slučajno odabrane škole. Rezultati su skupni: bez osobnih ocjena učenika i bez ljestvica zemalja. Rezultati nose svoje intervale pouzdanosti: u prirodoslovlju se francuskih 483 boda statistički ne razlikuje od rezultata dvanaest zemalja OCDE-a; četrnaest ih je postiglo više (DEPP, informativna bilješka 26.39, rujan 2026).

Francuska: tri prosječna rezultata, jedna silazna putanja

Tri francuska rezultata dodiruju prosjek OCDE-a (482, 463 i 461), ali svaki ima svoju povijest. Prirodoslovlje je od 2022. gotovo stabilno (4 boda manje) i palo je 12 bodova od 2015. Matematika je izgubila 16 bodova u tri godine, nakon 21 boda između 2018. i 2022.; čitanje je izgubilo 18 bodova u tri godine, nakon 19 između 2018. i 2022. (DEPP, bilješke 26.39 i 26.40).

Kretanje nadilazi Francusku: na stalnom obuhvatu od 24 zemlje OCDE-a, prosjeci su od 2015. pali 11 bodova u prirodoslovlju, 26 u matematici i 31 u čitanju (ministarski dosje za medije). Francuski pad brži je u matematici (16 bodova prema 9 od 2022.), a prema ministarstvu izgubljeno je osam mjesta (dosje za medije).

Distribucija se iskrivljuje: 33 % učenika ispod je razine 2 u čitanju, 36 % u matematici, 26 % u prirodoslovlju; najuspješniji u čitanju pali su sa 7 % na 4 % u tri godine (DEPP, bilješke 26.39 i 26.40).

Japan, Estonija, Koreja, Kanada: usporedba, uz uvjete

Četiri sustava dominiraju, iznad prosjeka OCDE-a u sva tri područja (bodovi iz prirodoslovlja, matematike i čitanja; OCDE, 8. rujna 2026.):

OCDE te četiri sustave svrstava među one koji spajaju uspješnost, uključivost i slab utjecaj socijalnog podrijetla: u njima se manje od 10 % varijance u prirodoslovlju objašnjava socioekonomskim statusom (izvješće OCDE-a, svezak I). Francuska je na suprotnom kraju: 100 bodova razlike između najpovlaštenijih i najzakinutijih učenika u prirodoslovlju, prema 85 u prosjeku OCDE-a (DEPP, bilješka 26.39).

Usporedba ima svoje zamke, koje OCDE dokumentira: te su četiri zemlje izgubile i 12 do 17 bodova u čitanju od 2022., Kanada nosi zvjezdicu zbog razlike u uzorkovanju, a oznaka B-S-J-Z (Kina) sa 597 bodova pokriva četiri pokrajine, ne jednu zemlju.

• Japan: 538, 525 i 503; 89 % na razini 2 ili više u prirodoslovlju.
• Estonija: 527, 508 i 499; 13 % najuspješnijih u matematici.
• Južna Koreja: 526, 522 i 501; 23 % najuspješnijih u matematici.
• Kanada: 510, 485 i 490; 84 % na razini 2 ili više u prirodoslovlju.

Što prosjek ne govori

Rezultat nije čista sposobnost. Termometar truda daje 6,4 od 10 u Francuskoj, prema 7,2 u prosjeku OCDE-a, i tek je slabo povezan s rezultatom: 450 bodova za srednji trud u čitanju, 447 za visok trud (DEPP, bilješka 26.40).

Kontekst također ima težinu: socioekonomski status objašnjava 14 % varijance francuskih rezultata u prirodoslovlju, prema 12 % u prosjeku OCDE-a (OCDE-ova napomena za Francusku). A prosjek OCDE-a ovisi o obuhvatu: pad čitanja od 2015. iznosi 28 bodova na sadašnjim članicama, 31 na stalnom obuhvatu od 24 zemlje (izvješće OCDE-a, svezak I). Francuska je ispunila sve OCDE-ove kriterije kvalitete (napomena za Francusku).

Što ravnatelj škole može učiniti s time

PISA opisuje sustav, ne jednu školu. Ipak, tri signala dotiču odluke koje se donose na mjestu.

Čitanje je najmjerljivije gradilište: jedan od tri učenika ispod je razine 2, a nazadovanje je, na strani OCDE-a, koncentrirano na složene zadatke, poput povezivanja više izvora ili procjene informacije. Nacionalne procjene i test razine na početku srednje škole prate te vještine; ministarski popisi lektire, od jesenskih praznika 2026. (dosje za medije), pružaju jednostavnu potporu.

Zasloni ulaze u kućni red: ondje gdje je telefon zabranjen, prijavljena rastresenost pada za oko 13 % (OCDE-ova napomena za Francusku), no samo je 27 % francuskih učenika u takvoj školi, prema 49 % u prosjeku. Zakon je zabranu proširio na srednje škole i traži da svaki školski plan razradi pravila digitalne uporabe (dosje za medije).

Veza s obiteljima zatvara popis: 49 % francuskih učenika kaže da se roditelj svaki tjedan zanima za ono što uče, prema 58 % u OCDE-u, a OCDE taj tjedni razgovor povezuje s 26 bodova razlike u prirodoslovlju, uz istu socijalnu pozadinu (dosje za medije). PISA postavlja nacionalni okvir, s ciljem od 20 bodova do 2029. (dosje za medije); odluke se oslanjaju na lokalne podatke.